“Spaljujemo sve što stignemo”: Dronovi i laseri u borbi protiv smoga u Sarajevu

"Ako smo izolirali stotinjak zgrada, učinili ih energetski učinkovitima, zamijenili starije bojlere nečim što manje zagađuje, u istom razdoblju niknulo je dva ili tri puta više bespravno izgrađenih zgrada. Ili se, na primjer, povećao broj automobila, ili su se povećale prometne gužve.

Najviše ispuštaju automobili koji stoje u prometnim gužvama. Što god radili, ne možemo nadoknaditi ono što se događa. Zato problem još nije riješen i nema naznaka da će biti u bliskoj budućnosti“, rekao je stručnjak iz područja fizike i atmosfere i profesor na Sveučilištu strojarstva u Sarajevu, Adnan Mašić za N1 BiH.

Inovativna rješenja sa Strojarskog fakulteta UNSA

„Karakteristika današnjeg vremena je razvoj tehnologije, koja nekada nije postojala. Dakle, ono što je nekada bilo tehnološki nemoguće, danas je moguće. Ali, nažalost, nemamo novca za kupnju skupe laboratorijske opreme. Znanost je jako skupa i u nedostatku te mogućnosti, bili smo prisiljeni razvijati vlastita rješenja.

To nas je prisililo da razvijemo neka vrlo inovativna rješenja za koja u vrijeme kada smo s njima počeli nismo bili ni sigurni imaju li smisla, ali na kraju se pokazalo kao potpuni uspjeh. I to je prepoznato u svijetu i zbog toga smo poštovani u regiji kao što ste rekli, ali i šire", rekao je.

Poboljšana mjerna mreža

"Kemičari su radili s određenim analizama, kemijskim sastavima i tako dalje. Mjerna mreža je poboljšana. Treba reći da je ovo važan korak naprijed, da danas postoje podaci mjerenja. U svakom trenutku možete vidjeti na svom uređaju kakav je zrak u Sarajevu i na nekim drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. To je pozitivno.

Konkretno, što se naše grupe tiče, usredotočili smo se na atmosfersku fiziku i na 'Sarajevski bazen' koji se milijun puta spominje, temperaturnu inverziju. O tome se priča već više od 50 godina, a ima vrlo malo mjerenja, vrlo malo znanstvenih radova na tu temu. Prije otprilike deset godina počeli smo koristiti najinovativnije metode, poput dronova za mjerenje temperaturne inverzije, poput nekih mjerenja na trasi žičare, što nam je pomoglo. I to nam je pomoglo da istražujemo na inovativan način.

Pojavili su se neki senzori koji se temelje na laserima i omogućuju mjerenja vrlo visoke rezolucije. U suradnji s našim studentima, stavili smo ih na teren, napravili mjerenja tamo gdje ih prije nije bilo. "Sada sve to spajamo u jednu sliku koja bi se mogla nazvati najboljom analizom onečišćenja zraka u Sarajevu do sada", naglasio je.

Dronovi za mjerenje zraka u Zenici

Prof. Mašić je rekao da se dron koji su izumili već koristi u praksi, posebno u Zenici. Dronove za tu svrhu počeli su stvarati još 2025. godine, kada su bili rijetkost u svijetu.

"Naš fokus je bio na tim ranim godinama gdje smo provodili stotine tih sondažnih letova, dobivali profile, pronalazili numeričke vrijednosti za tu inverziju, a zatim smo se više fokusirali na ove druge stvari. Ovo će vjerojatno biti blaža zima, tako da možda neće biti puno inverzije. Ali rekao bih i da smo to znanje i tehnologiju izvezli.

Na primjer Zeničani su preuzeli našu tehnologiju, pa koriste naše dronove za mjerenje kvalitete zraka, a Zenica je naravno dobro poznata, i rekao bih sinonim za zagađeni zrak. Mnogo je sličnosti sa Sarajevom, ali nije ista situacija. Dakle, već možemo reći da smo tu tehnologiju izvezli, a i drugi imaju koristi od nje", dodao je.

Govorio je i o primjerima zemalja koje su uspješno riješile problem zagađenja, naglašavajući da su financije opet ključne u svemu. Međutim, naglašava, to su nepopularne mjere.

Slučaj Milana

"Ako imate kotlinu, broj automobila u njemu ne može beskonačno rasti. U nekom trenutku morate uvesti ograničenja, a to je vrlo nepopularno. Znam za slučaj Milana kada su počeli uvoditi ograničenja. To nije dobro prošlo, bio je to gotovo oružani ustanak, ali su ih na kraju uveli.

Rješenje se može pronaći u znanstvenoj debati i raspravi. Ali to još nismo započeli. I nisu automobili glavni uzrok, već pojedinačna ložišta gdje svatko može paliti što želi i zagađuju zrak. Sve živo se spaljuje i to dovodi do zraka koji imamo“, rekao je.